Ispravljanje testova odnosi nam puno vremena koje sigurno možemo bolje iskoristiti. Imamo li više paralelnih razreda koji isti tjedan ili čak isti dan pišu testove, za njihovo ispravljanje potrošit ćemo sigurno nekoliko dana. Da ne spominjem razočaranje učenika ukoliko im rezultate ne donesemo sljedeći sat. Često čujemo na hodniku (i to ne samo od učenika): “Pa to je samo trideset testova! Kako ih nije mogla ispraviti za jedan dan?!?”
Ništa manje važna nije ni količina utrošenog papira i tonera. Ispravljene testove dužni smo čuvati do kraja tekuće školske godine, za što je potrebno dosta mjesta u ormaru. A s početkom nove školske godine zatrpavamo koševe za smeće starim testovima…
Sve ovo može biti poticaj zamjeni testova na papiru s testovima u elektroničkom obliku. Možda nećemo svaki test uspjeti realizirati na ovaj način, ali sigurno možemo uštedjeti znatnu količinu vremena i papira i djelomičnom zamjenom “papirnatih” testova s onim u elektroničkom obliku. Naravno da i ovaj način testiranja nedostataka, ali uz dobru organizaciju i kvalitetno osmišljene testove oni mogu biti svedeni na minimum.
Gledamo li ovu problematiku sa strane učenika, također postoji nekoliko prednosti elektroničkih testova. Jedna od njih je i to što ocjenu vide odmah po završetku testa. Na taj način je test za njih potpuno završen prije nego što izađu iz učionice. Ne trebaju tjedan dana čekati rezultat, što je za neke učenike prilično stresno. Naravno da oni znaju jesu li ili ne dobro napisali test, ali svejedno sa strepnjom čekaju potvrdu s naše strane.
Kako kreirati (kvalitetan) test u Moodleu?
Prije izrade testa potrebno je dobro osmisliti i napraviti kvalitetnu bazu pitanja. O pitanjima se već govorilo u člancima vezanim uz igrice, a u planu je i novi članak koji će se baviti samo pitanjima.
Pretpostavimo da je baza pitanja gotova. Krenimo u izradu testa.
Prvi korak je dodavanje testa u kolegij. Kao i kod dodavanja ostalih aktivnosti potrebno je uključiti omogućavanje izmjena u gornjem desnom kutu.
Nakon toga odaberemo mjesto za dodavanje testa i otvorimo izbornik za dodavanje aktivnosti. Na popisu pronađemo Test.
Kao i kod ostalih aktivnosti, potrebno je definirati postavke testa. Krećemo od općih postavki, kao što su Ime testa i Uvod. Ime testa je naziv koji će se pojaviti u kolegiju, a Uvod se odnosi na upute koje obično dajemo učenicima prije pisanja testa. Na primjer: koliko ima pitanja, kakvog su tipa, na što treba posebno obratiti pažnju, te kriterij ocjenjivanja.
Nakon općih postavki definiramo i dodatne:
-
vrijeme: možemo definirati vrijeme otvaranja i zatvaranja testa, vremenski limit za rješavanje testa u minutama, te vrijeme koje mora proći između prvog i ostalih pokušaja pisanja testa (ukoliko planiramo dopustiti više pokušaja)
-
prikaz: definiramo broj pitanja po stranici, te odabiremo hoće li se mijenjati redoslijed odgovora u pitanjima višestrukog izbora i redoslijed pitanja u testu,
-
pokušaje: ovdje definiramo dozvoljen broj pokušaja. Ukoliko je test namijenjen za vježbanje, možemo ostaviti neograničen broj pokušaja. To je dobro ako postoji velika baza pitanja koja se u svaki test učitavaju slučajnim odabirom. Ako će test sadržavati svaki puta ista pitanja, nepotrebno je stavljati neograničen broj pokušaja, jer ocijenjen test osim broja bodova i ocjene može sadržavati i točne odgovore. Pravimo li test za provjeru znanja odredimo da učenik ima pravo samo jednom pristupiti testu (taj podatak uvijek možemo promijeniti ako se ukaže potreba za drugim pokušajem).
Dozvolimo li pristupanje testu više puta, sljedeća stvar koju definiramo je hoće li svaki novi pokušaj sadržavati rezultate starog ili će učenik prilikom svakog pokušaja dobiti novi test. Posljednja stavka koju definiramo ovdje (ali posebno važna) je Adaptivni oblik. Ukoliko ga ostavimo na “Da”, učenici će tijekom testa moći više puta odgovarati na jedno pitanje. To znači da će, na primjer, na pitanje višestrukog odabira moći odgovarati sve dok ne pronađu točan odgovor. To ih može koštati u ukupnom broju bodova ako u dijelu Ocjene uključimo primjenu “kaznenih” bodova – penala (koje definiramo za svako pitanje posebno prilikom kreiranja pitanja). Adaptivni oblik je koristan u testovima za vježbu, ali za ocjenjivanje ga je ipak bolje isključiti. -
ocjene: u ovom dijelu definiramo način kreiranja ocjene testa ukoliko je dozvoljeno više pokušaja rješavanja, uključujemo primjenu “penala” i definiramo broj znamenki u prikazu ocjena učenika ili razreda.
U sljedećem bloku uključujemo (ili isključujemo) koje će informacije učenici vidjeti čim predaju test (ovdje možemo isključiti mogućnost da vide točne odgovore), kasnije, ali dok je test još otvoren, te nakon zatvaranja testa.
U dijelu sigurnost možemo definirati lozinku testa ili IP adrese sa kojih se može pristupiti testu. Također možemo postaviti da se ispit pojavljuje u skočnom prozoru koji pokriva sve ostale prozore i nema navigacijske kontrole.
Još nam je preostalo da definiramo hoće li test biti za cijelu skupinu ili određenu grupu, te je li vidljiv ili ne. Na kraju definiramo kriterij ocjenjivanja (postotak i povratnu informaciju koja ne mora biti iskazana brojčano, već može biti i komentar).
Sada smo definirali sve postavke testa. Odabirom gumba Pohrani i vrati se na tečaj vratit ćemo se na prikaz aktivnosti i resursa kolegija. Želimo li odmah dodati i pitanja potrebno je kliknuti na Pohrani i prikaži.
Kako je definiranje postavki testa bilo prilično naporno kliknimo sada na Pohrani i vrati se na tečaj, pogledajmo gdje se nalazi naš test, pomaknimo ga gore ili dolje, uvucimo desno u odnosu na početni položaj ukoliko je potrebno i odmorimo se malo .